Miris kao pokretač migrene i simptom

Jeste li ikada imali iskustvo hodanja kroz lokalnu robnu kuću samo da bi se uskoro nadvladali migrena? Jeste li sumnjali da jak miris parfema ulazi u vaše nosnice kao potencijalni krivac?

Znamo da mnogi ljudi koji imaju migrene izvješćuju o uzrocima okoliša kao što su vrijeme, buka i svjetlost. Odori također mogu izazvati migrene i vrlo su česti.

Uobičajeni mirisi koji aktiviraju migrene

Osjetljivost na miris je uobičajena u općoj populaciji i može se manifestirati kao glavobolja ili migrena kod onih koji su predisponirani.

U jednoj studiji u Italiji, 46 posto mladih radnika u trgovini hranom izvijestilo je da je bolestan zbog izloženosti nekolicini kemijskih materijala, a glavobolja je najčešći simptom. Najproblematičniji mirisi prijavljeni u istraživanju bili su ispušni plinovi i pesticidi.

U drugoj studiji u glavobolji, uzorka od preko 100 migrena, parfem je zabilježen kao najčešći okidni miris, nakon čega slijedi cigaretni dim i proizvodi za čišćenje.

Drugi primjeri mirisa koji su prijavljeni kao pokretanje migrene uključuju:

Razumijevanje Osmophobia i drugih simptoma povezanih s mirisom

Miris može zasigurno igrati ulogu u pokretanju migrene, ali može biti i dio samog napada. Tijekom migrene, možda ste primijetili povećani osjećaj mirisa ili želju da izbjegnete miris.

Taj fenomen se zove osmofobija, i zaista se utvrdi da se pojavljuje u velikom broju migrena (uključujući i one s aurom bez aure).

Dok osmofobija klasično nastaje tijekom napada, slična fotofobiji (osjetljivosti na svjetlo) i fonofobije (osjetljivost na zvuk), ovaj simptom može se pojaviti i između napadaja migrene.

Zapravo, u jednoj studiji u Cefalalgiji , migrene su imale veću vjerojatnost da javljaju opću preosjetljivost na mirise (između njihovih napadaja migrene) od onih koji nisu migrena.

Također, migrene koji su izvijestili o osjetljivosti mirisa između napadaja migrene imaju veću vjerojatnost da imaju migrene uzrokovane mirisom i veći broj migrena od onih koji nisu prijavili preosjetljivost na miris. Ovi nalazi sugeriraju da osjetljivost mirisa može biti korisna u razlikovanju dijagnoze migrene od drugih poremećaja glavobolja.

Postoje i ostali simptomi povezani s mirisom koji su prijavljeni kod migrene, iako u nižoj stopi od osmofobije. Dva su primjera fantazmija (miris mirisa koji nema, "fantomskog mirisa") i cozosme (percipirajući neugodan miris).

Konačno, istraživanje otkriva da migrene koji doživljavaju osmobiju i mirisne migrene pokazuju općenito lošiju olfaktualnu oštrinu, što znači smanjenu sposobnost otkrivanja mirisa.

Sprječavanje odora od poticanja migrene

Svijest, a zatim izbjegavanje vaših pokretača, ili barem upravljanje ili suočavanje s njima što je najbolje moguće je ključ za sprečavanje migrene.

Jedna od ideja za sprječavanje migrene uzrokovanih mirisom je napisati sve osjetilne detalje o vašem iskustvu migrene, poput onoga što ste osjetili miris, vid, osjećaj, sluh ili kušanje prije i tijekom napada.

Ono što jedete neposredno prije napadaja migrene može biti osobito važno, budući da je istraživanje pokazalo da osobe s migrene uzrokovane mirisima također izvješćuju o migracijama uzrokovanim hranom. Možda je to miris hrane koja pokreće migrene, a ne nužno precizan sadržaj hrane.

Ostale ideje koje treba razmotriti uključuju:

Riječ od

Dno crta ovdje je taj miris je zajednički okidač migrene, vjerojatno čak i više od stručnjaka prethodno misli. Također, miris može poslužiti kao znak za dijagnozu migrene. Čak i ako mislite da imate migrene uzrokovane mirisom, molimo vas da o svom liječniku potražite odgovarajuću procjenu. Osim što optimizira strategije za sprječavanje migrene, vaš liječnik može raspravljati s vama o liječenju ako se dogodi napad.

> Izvori:

> Fornazieri MA i sur. Mirisni simptomi koje su izvijestili migrena s i bez aure. Glavobolja . 2016 Nov; 56 (10): 1608-16.

> Friedman, DI, De ver Dye, T. (2009). Migrena i okoliš. Glavobolja. , Jun; 49 (6): 941-52.

> Silva-Néto RP, Peres MF, Valenca MM. Mirisne tvari koje uzrokuju glavobolje kod bolesnika s migrenama. Cefalalgija . 2014. Jan; 34 (1): 14-21.