Jesu li medicinski antiseptici sigurni za zdravstvene radnike?

Zdravstvene zaštite stečene infekcije prepoznate su izazov već nekoliko desetljeća. Ideja da bilo gdje između 700.000 i 1.000.000 pacijenata uđe u bolnicu za liječenje svake godine i pokupiti novu infekciju od izlaganja mikrobi dok je pod bolničkom skrbi je najbolji primjer otpada koji goriva su zdravstvene skrbi sustava financijske krize.

Osim protokola za pranje ruku, sanitarnih brisača za čišćenje površine, a sada čak i ultraljubičastih svjetlosnih proizvoda koji su dizajnirani za ubiranje klice, zdravstveni radnici koriste antiseptičke ruku sanitizers i ispire izravno na njihovoj koži.

Od travnja 2015. američka Uprava za hranu i lijekove objavila je predloženo pravilo koje traži proizvođače ovih antiseptika kože da dokažu dokaze da dugoročna dnevna uporaba tih proizvoda ne ugrožava zdravlje korisnika.

FDA ima nekoliko zabrinutosti.

  1. FDA želi biti sigurna izvan razumne sumnje da ti antiseptici nisu tako oštri da, dok ubiju klice koje dolaze u dodir s dodirivanjem, nemaju nuspojave koje se ne mogu ostvariti sve dok ne bude prekasno. Drugim riječima, FDA želi biti sigurna da nema postupnih, ali štetnih zdravstvenih šteta uzrokovanih kemikalijama u antisepticima za korisnika.
  2. Još jedno pitanje u pitanju je tolerancija klica. Jesu li klice gradili toleranciju na ove antiseptike? Ako je tako, kako reagira industrija? Teže kemikalije u tekućinama za pranje i sanitizerima? Koliko daleko je testiranje otišao odrediti vanjske granice sigurnosti tih sastojaka za dezinfekciju?
  1. A što je s mogućnošću tolerancije da bi se zdravstveni radnici mogli graditi? Drugim riječima, ako znamo da se mikroorganizmi mogu mutirati kako bi ostali živi u odnosu na sredstva za čišćenje i sanitizers, radnici koji svakodnevno utrljaju ove sanitizers u njihovu kožu, izgradnju tolerancije na slabije, manje štetne sojeve virusa samo da se nađu na zla način snažnije, smrtonosne bakterije?

To su korijen FDA-inih istraživanja i zašto traže proizvođače ovih antiseptičkih proizvoda kože kako bi proizveli više dokaza o njihovoj sigurnosti. FDA tvrdi da mnogi zdravstveni radnici utrljaju ove antiseptike u kožu do 100 puta dnevno. Upravo ta učestalost primjene odnosi se na FDA. Kada se toliko alkohola, joda i ostali sastojci koji se uobičajeno nalaze u tim sredstvima za čišćenje uklanjaju u kožu do 100 puta dnevno, što to čini osobi u trajanju od 20 ili 40 godina?

Za sada se FDA slaže s Američkim uredom za čišćenje, najvećom trgovačkom organizacijom koja predstavlja industriju čišćenja, budući da se te sanitizerske, kreme, losione i tekućine za ispiranje trebaju nastaviti koristiti. Sprječavanje stečenih infekcija u zdravstvu je jedan od primarnih poslova za osiguravanje kvalitetne medicinske skrbi. Vjeruje se da su antiseptici i sanitizing pjene, gelovi, kreme i ispiranja glavna pomoć u posljednjim godinama napredovanja u nižim stopama infekcije i smanjenju smrtnih slučajeva pacijenata bolnicom stečene infekcije.

Američki ured za čišćenje vjeruje da bi FDA trebala imati sve potrebne podatke od stvarnih desetljeća korištenja tih sredstava za dezinfekciju.

Institut tvrdi da nema veze između tih proizvoda za čišćenje i štetnih zdravstvenih problema kod ljudi koji ih koriste već nekoliko desetljeća.

Ali FDA nije uvjerena da je itko pogledao dovoljno blizu da vidi postoji li uzročna veza. Zbog toga je izdalo ovaj predloženi pravilnik za prikupljanje podataka, dok je poticao zdravstvene radnike da nastave slijediti smjernice za prevenciju i kontrolu infekcije koje imaju medicinski centri. Antiseptici i sanitizeri za ruke su temelj onih protokola za prevenciju infekcija, pa se u predvidivoj budućnosti ti proizvodi i dalje i trebaju koristiti.