Dijagnosticiranje sindroma Guillain-Barré

Što očekivati ​​tijekom procjene

Guillain-Barré je rijedak poremećaj u kojem je vlastiti imunološki sustav pogriješio dijelove perifernih živaca zbog infekcije i šalje protutijela koja napadaju te živce. Najčešći rezultat je slabost i ukočenost koja počinje na vrhovima prstiju i prstima te se širi prema unutra prema tijelu.

Oko 30 posto vremena, ova slabost postaje toliko jaka da pacijent ne može disati na svoju vlastitu.

Oni također ne mogu progutati hranu ili sline bez da ide "dolje pogrešne cijevi" i u njihova pluća. Iz tih razloga, Guillain-Barré može biti opasno po život i zahtijeva veliku pozornost medicinskih stručnjaka, obično u bolničkom okruženju. Ovdje ćete naći kako liječnici određuju da li pacijent ima Guillain-Barré sindrom.

Fizički ispit

Nakon što je pažljiva povijest odlučila je li Guillain-Barré mogućnost, liječnik će tražiti određene rezultate na fizičkom ispitivanju. Budući da su periferni živci oštećeni u Guillain-Barré, reflekse , poput običnog refleksa koljena, obično su odsutne. Liječnik će također testirati ruke i noge kako bi vidio jesu li slabi i obavljaju senzorske testove kako bi vidjeli postoji li i kakva vrsta obamrlosti. Liječnici zabrinuti za Guillain-Barré će obratiti pozornost na kranijalne živce jer kada su oštećeni, to može dovesti do potrebe za intubacijom ili mehaničkom ventilacijom kako bi se osiguralo da pacijent zadrži disanje.

Studije elektromiografije i provođenja živaca (EMG / NCS)

Kada periferni živčani sustav pogađa bolest, mijenja prirodu električnih signala poslanih i primljenih u tom sustavu. Mjerenjem ovih promjena s posebnom opremom liječnici mogu reći ne samo da li je nešto pogrešno, već i na koje dijelove najčešće djeluju dijelovi živaca.

Ove informacije mogu pomoći u donošenju odluka o mogućnostima liječenja, kao i dati liječniku ideju o tome koliko je teška bolest i koliko će trajati nekoga da se oporavi.

Na primjer, ako netko ima slabost koja se širi prema gore kao što je Guillain-Barré, te elektrodiagnostičke studije mogu pomoći u određivanju napadaja aksona ili mijelinske ovojnice živca. Myelin okružuje akson i pomaže električnim signalima da se kreću brže nego inače. Ako struja teče neuobičajeno polagano kroz živac, liječnici bi mogli sumnjati da je napadnut mijelin, u kojem slučaju vjerojatno je najčešći oblik Guillain-Barréa.

S druge strane, ako se napadne akson, manje električnog signala će ga proći. Ako se to mjeri studijama provođenja živčanih funkcija, može biti odgovorna jedna od manje uobičajenih aksonskih tipova Guillain-Barréa. Ako to utječe na senzorske i motoričke neurone, pacijent bi mogao imati akutnu motornu i senzornu axonalnu neuropatiju (AMSAN), agresivniju varijantu koja zahtijeva snažne tretmane i puno fizikalne terapije za oporavak.

Lumbalna punkcija

U autoimunim poremećajima koji utječu na živčani sustav, količina proteina u tijelu moždane kapilarne tekućine (CSF) može biti visoka.

Zbog toga se može provesti lumbalna punkcija. Provođenje lumbalnog punkta može također pomoći u isključivanju drugih potencijalnih oponašatelja Guillain-Barré-a, kao što su infekcije.

Ispitivanja krvi

Nije neuobičajeno da liječnici naruđuju krvne pretrage kako bi pomogli dijagnosticiranju Guillain-Barré sindroma. U nekim slučajevima to može pomoći u pronalaženju odgovornog protutijela. Na primjer, Miller-Fisherova varijanta Guillain-Barré obično je povezana s antitijelom nazvanim GQ1b. Pronalaženje ovog antitijela potvrđuje dijagnozu Miller-Fisher varijante, a liječnik može posebno paziti na buduću potrebu za intubacijom.

Krvni testovi također su korisni u isključivanju ostalih stanja koja se mogu pojaviti slično Guillain-Barréovom sindromu.

Ovisno o povijesti i fizičkom pregledu, liječnik može testirati znakove raka , infekcije ili toksina, kao što je živa.

Važno je točno znati što uzrokuje problem kako bi se izbjeglo davanje nepravilnih terapija. Dijagnoza dijagnoze Guillain-Barré omogućuje medicinskim stručnjacima da se usredotoče na pravilno liječenje i mogu vam dati više informacija o tome što očekivati ​​kako bolest napreduje, koliko brzo ćete se oporaviti i kakvu pomoć ćete morati vratiti na svoj stopala opet.

izvori:

Ropper AH, Samuels MA. Adams i Victor's Principles of Neurology, 9. izdanje: McGraw-Hill Companies, Inc., 2009. McCabe MP, O'Connor EJ.

Yuen T. Dakle, Continuum: periferne neuropatije, imunološki posredovane neuropatije, svezak 18, broj 1, veljača 2012.